Giht, uzroci, simptomi, liječenje

Giht, također zvan kristalno-induciran artritis, je artritično stanje koje nastaje kada se kristali mokraćne kiseline nakupljaju u zglobovima. Giht najčešće utječe na veliki zglob nožnog palca, ali također može utjecati i na druge zglobove, kao što su koljeno, gležanj, stopalo, ruka, ručni zglob i lakat. U rijetkim slučajevima, može kasnije utjecati na ramena, kukove ili kralježnicu. Giht se ne širi od zgloba do zgloba.

Mokraćna kiselina je supstanca koja se normalno formira kada tijelo razgrađuje otpadne tvari (nazvane purini). Mokraćna kiselina se obično otapa u krvi i prolazi kroz bubrege u urin. Za osobe s gihtom, razina mokraćne kiseline u krvi je toliko visoka da se formiraju kristali mokraćne kiseline, i nakupljaju u zglobovima i ostalim tkivima. To uzrokuje da obloga zgloba  postaje upaljena, što rezultira naglim i teškim napadima boli, osjetljivosti, crvenilom i toplinom.

Nakon nekoliko godina, kristali se mogu izgraditi u zglobovima i okolnim tkivima, formirajući velike nakupine, zvane urički tofi (lat. tophi urici). Tofi izgledaju kao kvržice ispod kože i često se nalaze u ili blizu jako zahvaćenih zglobova, na ili blizu lakta, preko ručnih i nožnih prstiju, te u vanjskom rubu uha.

Drugo stanje, zvano pseudogiht, uzrokovano je nakupinama kalcijem-baziranih (umjesto urat-baziranih) kristala u zglobovima.

Uzroci i faktori rizika gihta
U oko 90 posto svih slučajeva, giht prevladava kod muškaraca starijih od 40 godina i žena u menopauzi. "Epizoda" se često  događa preko noći, te unutar 12 do 24 sata, postoji jaka bol i oticanje u zahvaćenom zglobu. Epizoda obično traje oko pet do 10 dana.

Iako je točan uzrok nepoznat, giht može biti uzrokovan:
• genetskim defektom u metabolizmu, što uzrokuje hiperprodukciju i zadržavanje mokraćne kiseline
• oštećenjem bubrega što sprječava normalno uklanjanje mokraćne kiseline
• tiacid diuretičkim lijekovima (vodenim pilulama) koje se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka i srčanog udara 
• bolestima krvnih stanica i krvotvornih organa, određenim vrstama raka i psorijazom
• faktorima iz okruženja, kao što su gojaznost, alkoholizam i prehrana bogata purinima.

Epizoda gihta može biti izazvana:
• pijenjem previše alkohola
• jedenjem previše pogrešne hrane
• operacijom
• iznenadnom, teškom bolesti
• brzom prehranom
• ozljedom zgloba
• kemoterapijom.

 

Simptomi gihta
Giht se javlja uglavnom u četiri (4) faze (asimptomatska, akutna, međukritična i kronična) te ima sljedeće znakove i simptome:

Asimptomatska faza - porast razine urata u krvi, ali ne proizvodi simptome

Akutna faza - simptomi obično u traju od 5 do 10 dana
• iznenadni napad boli u zglobovima
• oticanje
• zglobovi se osjećaju vrući, osjetljivi te izgledaju prašnjavo crveni ili natučeni

Međukritična faza - intervali bez simptoma između epizoda gihta. Većina ljudi ima drugi napad u periodu od šest mjeseci do dvije godine, dok su drugi bez simptoma za 5 do 10 godina.

Kronična faza
• ustrajno bolni zglobovi s velikim nakupinama urata u hrskavici, membranama između kostiju, tetivama i mekim tkivima
• koža iznad nakupina razvija čireve i ispušta bijeli gnoj
• ukočenost zglobova
• ograničen pomak zahvaćenog zgloba

Dijagnoza gihta
Dijagnoza gihta se temelji na simptomima, krvnim testovima koji pokazuju visoke razine mokraćne kiseline, i pronalasku kristala urata u zglobnoj tekućini. Kod kroničnog gihta, rendgenska snimka pokazuje oštećenje hrskavice i kostiju.

Liječenje gihta
Trenutno ne postoji izlječenje za giht, ali kroz pravilnu prehranu, zdrav stil života i lijekove, simptomi gihta mogu biti razriješeni i daljnje epizode eliminirane.

Pravilna prehrana
• Izbjegavajte ili ograničite hranu bogatu purinom (tvar koja proizvodi mokraćnu kiselinu kad se razgrađuje). Ove namirnice uključuju: srdele, inćune, mozak, jetru, bubrege, crijeva, pankrease, jezik, školjke (dagnje i kamenice), riblji mrijest, šnicle, grašak, leću, grah i prevelike količine crvenog mesa.
• Pijte 10 do 12 čaša bezalkoholne tekućine dnevno.

Zdrav način života
• Smanjite konzumiranje alkohola
• Izgubite težinu

Lijekovi za giht
Korištenje lijekova za giht može biti komplicirano, jer liječenje treba prilagoditi za svaku osobu i možda će se trebati mijenjati s vremena na vrijeme.
Za ublažavanje bolova i oticanja od akutnog napada, liječnik može propisati nesteroidne protuupalne lijekove (NSAR), kolhicin, kortikosteroidne lijekove, i/ili adrenokortikotropski hormon (ACTH).

Za sprječavanje budućih napada, liječnik može preporučiti kolhicin, probenecid (Benemid, Parbenem ili Probalan), sulfinpirazon (Anturane), ili alopurinol (Lopurin, Zurinol ili Zyloprim).

Za sprječavanje ili liječenje tofi-a, probenecid, sulfinpirazon i alopurinol se preporučuju.

Svi ti lijekovi su snažni, tako da pacijent treba razumjeti zašto ih uzima, koje nuspojave se mogu pojaviti i što učiniti ako ima problema s lijekom.

Prevencija gihta
Da biste smanjili faktore rizika, razmotrite:
• nadzirani program mršavljenja s vježbanjem (ako pacijent ima prekomjernu tjelesnu težinu)
• izbjegavanje prehrane bogate purinom
• izbjegavanje konzumiranja alkohola, posebno brzinsko opijanje
• mijenjanje lijeka za drugi, ako se uzimaju diuretici za hipertenziju

Arhtmender

Arthmender za zglobove

Za besplatni savjet ayurvedskog liječnika kliknite na dugme 'Ask the Doctor' - molimo pitanje postavite na engleskom jeziku, odgovor ćete dobiti unutar jednog dana!